standard.rs <https://standard.rs/2025/08/08/zasto-srbija-povlaci-zlatne-rezerve-iz-inostranstva/>
Zašto Srbija povlači zlatne rezerve? Дејан Јововић 18–23 minutes _____ U ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, a u skladu sa praksom drugih centralnih banaka – poput kineske, nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske – i NBS je uvezla i vratila u zemlju u trezore svoje zlatne rezerve, što je dobra odluka Zlatne rezerve služe kao sigurnosna mreža za države, obezbeđujući stabilnost valute i ekonomije u slučaju finansijskih kriza ili drugih vanrednih situacija. One se koriste za obezbeđivanje međunarodnih plaćanja i kao sredstvo za održavanje poverenja u nacionalnu valutu. Zlato se tradicionalno smatra stabilnom imovinom, pa ga države koriste kao deo svojih deviznih rezervi kako bi održale vrednost svoje valute i stabilizovale finansijski sistem. U slučaju potrebe za plaćanjima u inostranstvu, zlatne rezerve mogu se koristiti za kupovinu stranih valuta ili za izmirivanje obaveza prema drugim zemljama. Zlatne rezerve mogu poslužiti kao izvor finansiranja u slučaju prirodnih katastrofa, ekonomskih kriza ili drugih vanrednih situacija koje zahtevaju hitne intervencije.Visoke zlatne rezerve mogu povećati poverenje investitora i građana u ekonomiju zemlje, jer pokazuju da država ima snažnu osnovu i sposobnost da se suoči sa izazovima. Deo rezervi Po definiciji, monetarno zlato je sastavni deo ukupnih deviznih rezervi centralnih banaka, koje obuhvataju devize na računima u inostranstvu, obveznice najrazvijenijih zemalja, specijalna prava vučenja, tzv. rezervnu poziciju zemlje u MMF-u i efektivni strani novac. Na pitanje čemu služe rezerve u zlatu i zašto ih Srbija poslednjih godina uvećava, u Narodnoj banci Srbije (NBS) kažu da zlato istorijski ima ulogu sigurne aktive. Ova odlika naročito dolazi do izražaja u periodima krize, kada je prisutan posledični rast cene zlata. Iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, ovaj plemeniti metal služi kao garancija poverenja u banku, naročito u izazovnim vremenima, a uobičajeno služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Kako dodaju, zlato se kupuje radi dodatne diversifikacije strukture deviznih rezervi i na taj način se povećava otpornost domaćeg finansijskog sistema na šokove iz međunarodnog okruženja, odnosno ojačava finansijska stabilnost zemlje. NBS kontinuirano prati dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu, a u sklopu toga i na tržištu zlata kao jedne od klasa aktive deviznih rezervi. Zlatne poluge, ilustracija (Foto: Pixabay) Diversifikacija lokacije čuvanja zlata u zemlji ili inostranstvu, kao i sve investicione odluke, pa i ona o investiranju u zlato, donosiće se kao i do sada, uz detaljnu analizu tekućih i očekivanih kretanja na tržištu i iz ugla celokupnih deviznih rezervi imajući u vidu njihovu ulogu i mandat NBS utvrđen Zakonom o Narodnoj banci Srbije – navode u NBS. Prema tome, ispada da sve odluke o kupovini zlata na međunarodnom tržištu, kao i potrebi i trenutku da to zlato prebaci u svoje trezore, NBS procenjuje na bazi analiza od globalne geopolitičke i ekonomske situacije, preko troškova i uslova držanja do mogućnosti raspolaganja tim sredstvima. Bezbednost zlata NBS planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u Srbiju, kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize. Vraćanjem zlata u zemlju, NBS nastoji da poveća dostupnost i bezbednost zlatnih rezervi u periodima neizvesnosti. Sa vraćanjem zlatnih rezervi u zemlju započelo se 2021. godine zbog „povećane globalne neizvesnosti“. U julu ove godine guvernerka NBS rekla je da će preostalih pet tona koje su van zemlje biti vraćene “što je pre moguće“. Prema podacima Blumberga, Mađarska čuva oko 86 odsto svojih zlatnih rezervi u svojoj zemlji, a Poljska 25 odsto. Srbija je kupila 17 tona zlata u inostranstvu od 2019. do prošle godine, pored najmanje 19 tona kupljenih od lokalne kompanije Ziđin, koja je vlasnik rudnika bakra i zlata u Boru, i na taj način povećale rezerve zlata na 50,7 tona na kraju jula ove godine, što je u odnosu na sredinu 2012. godine preko tri puta više (tada su bile manje od 15 tona). Vraćanjem zlata u zemlju, NBS nastoji da poveća dostupnost i bezbednost zlatnih rezervi u periodima neizvesnosti Guverner NBS izjavila je krajem jula da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da će od „narednog redovnog izveštaja o kretanju deviznih rezervi početi javnost da obaveštava i o stanju i vrednosti zlata kojim raspolaže”. Navela da je Srbija od 2012. zaključno sa julom ove godine iz domaće proizvodnje RTB Bora za dinare kupila 19 tona zlata, da je od 2000. do 2012. godine iz istog domaćeg izvora nabavila svega 4,1 tone, a da su kupovine u inostranstvu u pretpandemijskim godinama obavljene na sugesiju predsednika Republike Srbije, što je u javnosti izazvalo polemike o tome da li je tom prilikom narušena nezavisnost centralne banke. Rudnik bakra i plemenitih metala u Boru (Foto: Wikimedia commons/Grozni Laki/CC BY-SA 3.0) Prve kupovine plemenitog metala na inostranom tržištu obavljene su 2019. godine, kada je cena zlata bila između 1.200 i 1.500 američkih dolara po unci (31,103 grama), a cena na berzama krajem jula ove godine bila je oko 3.350 dolara, tako da prvobitna investicija od 993 miliona evra, u julu ove godine vredi 1,8 milijardi evra ( na dan pisanja ovog teksta, šesstog avgusta, cena zlata bila je 3.375 dolara po unci sa tendencijom rasta). Devizne rezerve sa 5,5 milijardi evra 2012. godine, došle do iznosa od 28,4 milijardi evra krajem jula ove godine. Gotovo sva količina zlata skladištena je u Beogradu, osim pet tona kupljenih prošle godine i koje se još uvek čuvaju u Švajcarskoj (na specijalnom računu NBS), a koje po trenutnim cenama zlata u dolarima u avgustu ove godine vrede oko 5,5 milijardi dolara. Zlato učestvuje sa 16,6 odsto u ukupnim deviznim rezervama Srbije koje se vode u evrima, što je preko sedam puta više od njihove vrednosti sredinom 2012. godine, što iznosi oko 4,7 milijardi evra. Prema navodima svetskih medija, Srbija će ovim postupkom postati jedina država u istočnoj Evropi, koja celokupne zlatne rezerve čuva u zemlji. Srbija se po količini zlata u svojim deviznim rezervama nalazi na 55. mestu u svetu, prema podacima Svetskog saveta za zlato, odnosno na 52. mestu bez međunarodnih finansijskih institucija i organizacija kao što su MMF, Evropska centralna banka, Banka za međunarodne obračune i dr. Srpsko zlato NBS kupuje monetarno zlato u obliku zlatnih poluga pre svega iz domaće proizvodnje – od kompanije Srbija Ziđin Koper (prethodno RTB Bor), kao i na međunarodnom tržištu. Iz NBS ukazuju da je početkom jula 2024. godine NBS kupila pet tona zlata u inostranstvu, tako da je od 2019. na međunarodnom tržištu ukupno kupila 17 tona zlata (zajedno sa kupljenih devet tona 2019. i tri tone 2020. godine). Sve kupovine zlata na međunarodnom tržištu (ukupno 17 tona i sve sa međunarodnim standardom LGDS, koji garantuje visoku finoću zlata od najmanje 99,5 odsto zlata) obavljane su preko jedne od najkredibilnijih međunarodnih institucija – Banke za međunarodne obračune iz Bazela, naveli su iz NBS. Ugovorom između NBS i kompanije Srbija Ziđin Koper predviđeno je da centralna banka ima pravo preče kupovine zlata, koje ta kompanija proizvede u obliku zlatnih poluga, i do sada je NBS ovu mogućnost koristila bez izuzetaka. Rudnik u Boru u vlasništvu kineskog „Ziđina“ (Foto: Oliver Bunic/Bloomberg) Iz NBS navode da je od 2024. godini od kompanije Ziđin Koper kupljeno rekordnih 257 poluga najvišeg kvaliteta i finoće, ukupne težine 3,2 tone, a tokom 2025. godine (zaključno s 24. julom) kupljena je ukupno 195 poluga zlata, težine 2,4 tone. Nakon rekonstrukcije postrojenja u kompaniji Ziđin Koper (u avgustu 2023) znatnije je povećana prodaja zlatnih poluga NBS, tako da ona u proseku mesečno iznosi oko 24 poluge, što je dvostruko više nego u prethodnim godinama. Kontinuiranom kupovinom zlata na domaćem tržištu NBS ne samo da doprinosi dodatnoj diversifikaciji strukture deviznih rezervi, već ih i uvećava, jer plaćanja zlatnih poluga obavlja iz dinara, a ne iz deviza kao u slučaju kupovine na međunarodnom tržištu. Cena po kojoj NBS kupuje zlato bazira se na tržišnim cenama, odnosno referentnim cenama zlata na međunarodnom tržištu, kao na primer Londonskoj berzi zlata, i NBS, za sada, nema nikakvu nameru da prodaje zlatne rezerve. Ruske lekcije Tempo akumulacije zlata u centralnim bankama nacionalnih država udvostručen je nakon što su ruske devizne rezerve na Zapadu zamrznute 2022. godine, sa početkom rata u Ukrajini, što ističe politički rizik držanja imovine denominirane u dolarima i evrima, a čuvanje zlatnih poluga u zemlji štiti od takve vrste stranog mešanja. Zamrzavanje od oko 300 milijardi dolara sredstava u „fiat valuti” ruske centralne banke od strane zapadnih zemalja, razotkrilo je ranjivost držanja rezervi u stranim valutama ili inostranim institucijama (po definiciji, američki dolar i evro su primeri fiat ili tradicionalnih valuta odnosno novčanica i kovanica koje štampaju vlade, čija vrednost zavisi od ekonomske politike i snage privrede jedne zemlje). Zlatna rezerve ruske centralne banke nisu zaplenjene, jer su držane u Rusiji. Ovaj događaj je pokrenuo globalnu težnju za diverzifikacijom, pri čemu se zlato pojavilo kao poželjna imovina zbog svoje nezavisnosti od političkih i ekonomskih sankcija. Pored smanjenja rizika od zaplene, centralne banke vide zlato kao zaštitu od inflacije i način da smanje oslanjanje na dolarske rezerve. Kada su ruske banke izbačene iz Svift sistema, preko koga ide oko 90 odsto plaćanja izvoza i uvoza, posle čega su Rusi morali da nađu drugi mnogo skuplji način za plaćanja, niko više ne može nikome da veruje šta može da se dogodi, i zato je dobro što NBS hoće da čuva u svojim trezorima celokupno svoje zlato. Zgrada Glavnog direktorata ruske Centralne banke (Foto: Wikimedia commons/Maksim Ulitin/CC BY 3.0) Prema podacima Svetskog saveta za zlato, Srbija je sa 1,7 tona zlata u prvih pet meseci ove godine bila među deset zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi. Najveći kupac od početka godine je bila Poljska sa 67,2 tone, dok je na drugom mestu bio Azerbejdžan sa 18,7, a na trećem Kina sa 16,8 tona. Na osnovu podataka Svetskog saveta za zlato, najviše zlatnih rezervi imaju SAD oko 8.133 tone. Sledi Nemačka sa 3.350 tona, dok su još samo Italija, Francuska, Rusija, Kina i Švajcarska zemlje koje imaju više od 1.000 tona zlata. Važno je reći da Svetski savet za zlato beleži samo one podatke koje zemlje stavljaju dobrovoljno na raspolaganje, a stvarne zalihe zlata mogle bi da budu veće ili manje. Srbija je sa 1,7 tona zlata u prvih pet meseci ove godine bila među deset zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi Značajne rezerve zlata, treće po rangu u svetu, ima MMF kao najvažnija međunarodna finansijska institucija u i znosu od 2.814 tona, na osnovu ranijih uplata zlata zemalja članica u okviru tzv. zlatne tranše, koja je iznosila 25 odsto nacionalne kvote, posle osnivanja MMF 1944. godine u Breton Vudsu. Prema podacima Evropske centralne banke, zlato je preteklo evro kao druga najvažnija rezervna imovina na svetu za centralne banke, vođeno rekordnim kupovinama i vrtoglavim rastom cena. Zlatne poluge činile su 20 odsto globalnih zvaničnih deviznih rezervi prošle godine, posle američkog dolara sa 46 odsto i nadmašivši evro koji je iznosio 16 odsto rezervi. Nastavak rasta Porast cene zlata od oko 30 procenata prošle godine bio je jedan od faktora koji su uticali na porast udela zlata u globalnim deviznim rezervama. Zlato je u prvoj polovini ove godine poraslo 26 odsto u američkim dolarima i donelo dvocifrene prinose u svim valutama, uključujući novi istorijski maksimum od 3.500 dolara za uncu sredinom aprila. Tome je doprinela kombinacija slabijeg dolara, stabilnih kamatnih stopa i izrazito neizvesnog geopolitičko-ekonomskog okruženja. Sve to je dovelo do snažne potražnje za ulaganjem u zlato. Ukoliko bi situacija ostala nepromenjena, to će značiti dalji nastavak rasta, ali sporijim tempom. „Ako su ekonomisti i učesnici na tržištu u pravu sa makroekonomskim prognozama, cena zlata mogla bi ostati stabilna sa mogućim blagim rastom – dodatnih nula odsto do pet odsto u drugoj polovini ove godine“, saopštio je Svetski savet za zlato. Ukoliko bi se ekonomska situacija dodatno pogoršala, to bi pojačalo stagflacione pritiske i geopolitičke tenzije, što to bi dodatno poguralo cenu zlata – za još 10 odsto do 15 odsto. „S druge strane, sveobuhvatno i trajno rešavanje sukoba, što deluje malo verovatno u trenutnom okruženju, moglo bi dovesti do pada cene zlata za 12 odsto do 17 odsto u odnosu na dobitke ostvarene ove godine“, ocena je Svetskog saveta za zlato. Svetski savet za zlato zaključuje sredinom ove godine, da bi globalni ekonomski uslovi morali dodatno da se pogoršaju, da bi zlato nastavilo svoj uzlazni trend. To bi značilo ulazak u ozbiljniju stagfalciju odnosno period sporijeg rasta, pada poverenja potrošača i upornih inflatornih pritisaka izazvanih nametnutim carinama. Druga opcija je potpuna recesija, praćena masovnim premeštanjem kapitala u sigurnije investicije. U tom kontekstu, centralne banke bi mogle dodatno ubrzati proces diverzifikacije deviznih rezervi udaljavanjem od dolara. U ovom scenariju zlato bi dodatno poraslo, a celu ovu godinu završilo bi sa rastom od gotovo 40 odsto. Centralne banke su ove godine nastavile sa kupovinom zlata snažnim tempom – iako ne na rekordnim nivoima iz prethodnih kvartala. Očekuje se da potražnja centralnih banaka ostane snažna do kraja 2025. godine, iako će verovatno biti nešto umerenija u odnosu na rekordne nivoe iz prethodnih kvartala. Zlatni dukat (Foto: Pixabay) Kako domaća opozicija gleda na povlačenje srpskih zlatnih rezervi? Zlato je opet postalo skupo i to preko 30 odsto vrednije na svetskim tržištima u odnosu na prošlu godinu, a „Srbija se tu čudno ponaša”, smatra domaća opozicija. Umesto da zlatne rezerve kupuje kada su najpovoljnije, krenula je da kupuje zlato kada je najskuplje, pa je u prvih pet meseci 2025. godine među deset najvećih svetskih kupaca i postaće (navodno) prva država u istočnoj Evropi, koja nema zlata ne čuvanju u inostranstvu. Logika NBS polazi od toga, kako navode pojedini opozicioni mediji, da se „zemlja obezbedi i igra na sigurno, po svaku cenu”. Jer je visoka inflacija zahvatila zapadne zemlje prvi put u ovom veku, a sve zbog rata Rusije i Ukrajine i ekonomskih posledica. Svima je važna stabilnost, pogotovo u trenucima velike neizvesnosti, u kojima bi zemlja mogla da se nađe, ako ostane bez para. Sad je samo pitanje – „da li NBS stvarno strahuje da bi državna kasa mogla da ostane prazna ili jednostavno žele da igraju na sigurno ukoliko se nađemo u nekom finansijskom problemu”. Možda i zbog Naftne industrije Srbije i američkih sankcija „koje bi mogle konačno da se aktiviraju ili cene energenata koje bi mogle biti promenjene na inicijativu ruskih partnera”. Odbor stranke Srbija centar (Srce) za finansije i privredu povodom saopštenja NBS i hapšenja zbog korupcije u vrhu države, pitao je zašto Srbija baš sada vraća celokupne zlatne rezerve kući i da li je razlog strah od gubljenja podrške Zapada. U saopštenju, Srce je navelo da su nakon odluka zapadnih zemalja o zamrzavanju zlatnih i deviznih rezervi država koje su ocenjene kao neprijatelj Kolektivnog zapada (Rusija, Venecuela, pa i naša SRJ iz devedesetih), države koje procenjuju da za njih takav rizik postoji, poput Kine, donele odluku o repatrijaciji zlata. „Da li se i Srbija u aktuelnom građanskom buntu priprema za scenario u kome će izgubiti podršku svojih zapadnih saveznika? Upitnost opravdanosti odluke o povlačenju zlata u Srbiju, dodatno je povećana otvorenim pokazivanjem slabosti centralne monetarne institucije“, istaklo je Srce. Povodom izjave guvernera NBS da je zlato povučeno iz inostranstva na sugestiju predsednika Republike, Resorni odbor je ukazao da „to upečatljivo opisuje način donošenja odluka guvernera NBS. Umesto stručnih analiza i Ustavom proklamovane samostalnosti institucije podložne samo nadzoru Narodne skupštine, dat nam je prikaz nemoći NBS i političke zavisnosti od nenadležnog predsednika“, navelo je Srce. Postoje i druge izjave pojedinih opozicionih stranaka i pojedinaca, koje se mogu smatrati dobrim delom neutemeljenim, i na njih ne bi trebalo obraćati neku veću pažnju. *** Geopolitičke tenzije i ekonomska neizvesnost pokreću tokove sigurnih utočišta, podstičući cene zlata, jer ono privlači veću potražnju u vremenima globalnih rizika. U ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, a u skladu sa praksom repatrijacije zlata i drugih centralnih banaka u matične zemlje – poput kineske, nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke – i NBS je uvezla i vratila u zemlju u trezore svoje zlatne rezerve, što je dobra odluka. Sve investicione odluke, kao i ona o investiranju u zlato, donose se na osnovu detaljnih analizu tekućih i očekivanih kretanja na tržištu i iz ugla celokupnih deviznih rezervi, pa je učešće zlata u strukturi deviznih rezervi generalno deo procesa diversifikacije, posebno imajući u vidu ulogu zlata kao sigurne aktive. Treba reći da je čuvanje monetarnog zlata u inostranstvu dosta skuplje nego u zemlji. Takođe, ukoliko dođe do krize, mnogo ga je teže povući, sa čim se Srbija i suočila tokom pandemije, kada je ponestalo novca u državnoj kasi. Tu je i slučaj Venecuele, koja je držala svoje zlato u Londonu, ali pošto je Velika Britanija priznala za predsednika Venecuele Huana Gvaida, a ne Nikolasa Madura, Banka Engleske nije želela da vrati zlato vladi koju ne priznaje. Otpornost zlata na političke krize, inflaciju i tržišne šokove čini ga idealnim izborom kako za dugoročne, tako i za kratkoročne investitore Podaci Svetskog saveta za zlato pokazuju da je, do sada, na planeti Zemlji iskopano oko 210.000 tona zlata, a da je još svega četvrtina od toga ostala skrivena pod zemljom. Procenjuje se da se od te količine, u srpskim rudnicima krije još oko 700 tona. Kompanija Ziđin od 2018. godine ima većinski udeo u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor, koji jedini eksploatiše rudu zlata u Srbiji. Tako Srbija zlato koje se nalazi na njenoj teritoriji, kupuje od kineske kompanije. Domaće zlato od Ziđina NBS kupuju po tržišnim cenama, što je slučaj i kada se zlato kupuje u inostranstvu. Ukoliko se nove rezerve ne otkriju, stručnjaci upozoravaju da će celokupno zlato u svetu biti iskopano za oko dve decenije. U tom periodu doći će i do nestašice u proizvodnji zlata, zbog čega će mu i cena rasti. Zato se i savetuje da se „čuva vrednost u zlatu, a ne u novcu, jer zlato menja cenu, ali ne i vrednost”. U vremenu globalne nesigurnosti, zlato ponovo pokazuje zašto je vekovima bilo simbol stabilnosti i moći. Njegova otpornost na političke krize, inflaciju i tržišne šokove čini ga idealnim izborom kako za dugoročne, tako i za kratkoročne investitore. Zlato nosi i epitet „politički neutralne imovine,“ jer njegova vrednost najmanje trpi u slučaju promena politika jedne zemlje. Treba, ipak, reći da se čak i zlatu može naći mana, jer kao sterilna aktiva ne donosi zaradu od kamata ili dividendi koju daje druga imovina, a njegovo čuvanje podrazumeva i troškove skladištenja i osiguranja. Dr Dejan Jovović je naučni savetnik – ekspert za međunarodne finansije i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije. Ekskluzivno za Novi Standard. Izvor: Novi Standard <https://standard.rs/> Naslovna fotografija: Wikimedia commons/PedjaNbg/CC BY-SA 3.0 BONUS VIDEO: -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте погледали ову дискусију, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/089501dc0874%248061e4c0%248125ae40%24%40gmail.com.
