kosovo-online.com<https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/milivojevic-najbolji-argument-danske-u-odbrani-teritorijalnog-integriteta-bilo-bi> Milivojević: Najbolji argument Danske u odbrani teritorijalnog integriteta bilo bi otpriznavanje Kosova 5–6 minutes ________________________________ Nakon događaja koji su obeležili tek prve dve sedmice 2026. godine, pre svega američki upad u Venecuelu i insistiranje predsednika SAD Donalda Trampa na preuzimanju Grenlanda, Milivojević pojašnjava da je već nastupila faza tranzicije kada je reč o svetskom poretku, između onoga koji je definisao kraj Drugog svetskog rata i što je označila Povelja UN i poštovanje međunarodnog prava i ovoga čemu danas svedočimo, a što je, kaže, počelo upadom Rusije u Ukrajinu. „Rusija je upotrebom sile dala do znanja da njen interes nije proširenje Natoa prema njenim granicama preko Ukrajine. A, ovo je nastavak tog procesa i kada je reč o Trampovoj administraciji radi se o tome da je ona vrlo jasna, sa ciljevima Amerike da se ponovo vrati na globalnoj sceni na vodeće mesto sa primenom jedne specifične metodologije koja sada nije prikrivena, već direktna. To nam je Venecuela pokazala na najdirektniji način, sa najavom onoga što možemo očekivati na drugim prostorima, uključujući prostor koji je definisan kao interesna sfera zapada. A, kada to kažem, mislim na Evropu“, rekao je Milivojević za Kosovo onlajn. U tom smislu, ukazuje na promenu transatlantskih odnosa i novu projekciju spoljne politike Trampove administracije, koja ima u vidu pre svega američki interes, uključujući i odnos prema saveznicima. „Pitanje Grenlanda to direktno potvrđuje, kao tezu, ali i nameru da se sprovede u delo. To je uvod u novi poredak, raspodelu moći na globalnoj sceni u trouglu koji je manje više definisan i to po tvrdoj moći. Kada to kažem imam u vidu SAD, Rusku Federaciju, šta god ko mislio, jer se radi o nuklerarnoj sili sa najvećim potencijalom, i Kinu“, navodi Milivojević. U tom trouglu, dodaje, svi smo svedoci preraspodele centara moći ili definisanje zona uticaja. „Amerikanci su tu na neki način avangarda u primeni nove metodologije i vraćanje na Monroovu doktrinu, na prostor dirketnog interesa, ali sa projekcijom i prema drugim delovima sveta, na Grenland, Bliski istok i tamo gde već imaju definisane ciljeve. Vidimo prema reakcijama oko Venecuele da sada stvari ulaze u fazu definisanja nove ravnoteže snaga. Slučaj Venecuele nije završen kidnapovanjem Nikolasa Madura. Već imamo reakciju Kine i Rusije, koje su diskretne, ali vidljive. Upravo smo na toj liniji u procesu tranzicije globalnih odnosa prema novoj ravnoteži snaga i novom definisanju međunarodnog poretka, gde će neka pravila morati da važe. Da li se zvala međuanrodno pravo ili nešto drugo, ali praksa koja se zasniva na ponašanjima i nekim iskustvima u međunarodnim odnosima“, objašnjava Milivojević. Na pitanje kako će tranzicija globalnih odnosa prema novoj ravnoteži snaga uticati na pitanje Kosova, odgovara podsećajući da je Srbija svojevremeno upozorila da svet treba da očekuje da je sa Nato agresijom na Kosovu praktično otvorena Pandorina kutija, a da agonija Danske u odbrani suvereniteta i terirtorijalnog integriteta sada najbolje ilustruje novo stanje kada je reč o poštovanju pravila, principa međunarodnog prava. Upravo vraćanje na međunarodno pravo pokazuje da nema drugih mehanizama, ali nova praksa pokazuje i da je Pandorina kutija otvorena, kostatuje Milivojević. „Jedni koriste silu, drugi koriste okolnosti, treći neko faktičko stanje, ali se sve svodi na isto da je Pandorina kutija otvorena. Zbog toga je ovaj period tranzicije veoma važan i potreba da se definišu nova pravila, ali na osnovu nove ravnoteže snaga. Pokušaj dve trećine čovečanstva je da ostanemo na liniji Povelje UN i međunarodnog prava, jer drugi mehanizmi ne postoje. Pokušaj je jedne trećine, Amerike, da ipak to sprovede na drugi način i ta borba će opredeliti osnovu za novi međunarodni poredak“, rekao je Milivojević. Primećuje i da u slučaju Danske i Grenlanda, Srbija ima potvrdu teze da je Pandorina kutija otvorena, a Evropa problem sa zalaganjem za teritorijlni integritet, jer to nezaobilazno otvara pitanje Srbije i priznanja Kosova. „Najbolji argument u odbrani teritorijalnog integriteta Danske bilo bi otpriznavanje samoproglašene nezavisnosti Kosova. Mislim da bi Danska daleko uspešnija bila u odbrani svog teritorijalnog integriteta kada bi otpriznala Kosovo, jer bi onda svi izgubili argument, suprotno od onoga što ima sada kao mogućnost da doživi kao sudbinu“, istakao je Milivojević. Kada je reč o eventualnim novim priznanjima kojima se nadaju u Prištini, kaže da to, objektivno, dolazi u pitanje, jer sada teško može da računa na argumente zapadnih zemalja u podršci takvom pristupu imajući u vidu slučaj Danske i čak nekih zemalja na zapadnoj hemisferi pred kojima se ponovo otvara pitanje istih problema. „Nije slučajno što Španija osporava novu američku metodologiju - ima u vidu i svoj slučaj. Nije slučajno što Kipar dobija nove argumente u odbrani svog teritorijalnog integriteta. A, na severnom Kipru ima daleko manje Grka nego Srba na Kosovu i Metohiji. Prema tome, naši argumenti i u tom smislu dobijaju na težini i snazi, a da ne govorim o Rezoluciji 1244 koja je važeća, obavezujuća i na snazi“, zaključio je Milivojević.
-- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте погледали ову дискусију, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/PH0PR13MB54467A348C709EDF116A4F47AE8DA%40PH0PR13MB5446.namprd13.prod.outlook.com.
