forbes.n1info.rs<https://forbes.n1info.rs/biznis/vladimir-vuckovic-za-forbes-srbija-svetska-ekonomija-u-2026-problemi-kao-izvor-otpornosti/> Vladimir Vučković za Forbes Srbija: Svetska ekonomija u 2026, problemi kao izvor otpornosti Forbes Srbija 8–10 minutes ________________________________
1. jan 2026. 08:00 Autor: Vladimir Vučković, Mokrogorska poslovna škola Prethodne dve godine bile su čudne i čudesne, a godina pred nama mogla bi se pokazati jednako neobičnom. Uprkos snažnim šokovima i neizvesnostima, globalna ekonomija je pokazala stepen otpornosti koji je malo ko očekivao. Ako je suditi po iskustvu, nema dovoljno razloga za pesimizam u pogledu 2026. Uprkos visokoj inflaciji (bar u prvoj fazi perioda) i restriktivnim monetarnim uslovima, ratovima, političkoj polarizaciji i nestabilnim vladama, energetskoj tranziciji, rastućem protekcionizmu i fragmentaciji globalne trgovine, svetska privreda je u proseku rasla oko tri odsto u obe prethodne godine. Istovremeno, berzanski indeksi su, predvođeni uskim krugom velikih tehnoloških kompanija, ostvarili dvocifrene prinose. Pitanje koje se nameće jeste da li će se nagomilane neravnoteže tek materijalizovati ili je otpornost savremene globalne ekonomije veća nego što se pretpostavljalo. U 2026. ulazimo sa nižom inflacijom, stabilnijim očekivanjima u pogledu kamatnih stopa i izvesnim znakovima zamora u geopolitičkim konfliktima. Iako to ne znači nužno trajna rešenja, smanjenje intenziteta šokova samo po sebi predstavlja olakšanje u odnosu na prethodni period. I daje prostor ekonomijama da se prilagode, umesto da neprestano reaguju u vanrednom režimu. Svako dobija ono što zaslužuje Rast Kine u 2025. iznosi nešto ispod pet odsto, SAD oko dva, Japana oko jedan, Italije i Francuske između pola i jednog procenta, dok je rast Nemačke blizu nule. Očekivano usporavanje kineske ekonomije pokazalo se otpornijim na trgovinske tenzije nego što se predviđalo. Uprkos manjem izvozu u SAD, Kina je ostvarila rekordan izvoz i suficit u razmeni sa svetom. Manje je poznato da se veći deo kineskih industrijskih proizvoda plasira na domaćem tržištu. To potvrđuje da je diversifikacija kineskog rasta već realnost, a ne tek nužna posledica. U prethodnoj godini Indija je, sa gotovo sedam odsto rasta, izbila na peto mesto po ukupnoj ekonomskoj snazi, dok Kina danas proizvodi više nego Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija i Španija – zajedno. Ipak, mnogo će vode proteći Jangceom i Gangom pre nego što Kina i Indija dostignu nivo razvijenosti najbogatijih zapadnih ekonomija, meren dohotkom po glavi stanovnika. Na tom putu već se suočavaju sa problemima tipičnim za ekonomije u srednjoj fazi razvoja: sporijim rastom, visokim dugovima lokalnih vlasti, stresovima u finansijskom sektoru, nepovoljnom demografijom i nedovoljno snažnom domaćom tražnjom. SAD bolje od očekivanja REUTERS/Ken Cedeno SAD stoje bolje od očekivanja, a rast je u velikoj meri bio vođen investicionim talasom vezanim za veštačku inteligenciju. Ona je podstakla snažne investicije, optimizam na berzama i visoku ličnu potrošnju. To čini američki rast donekle ranjivim ukoliko se pokaže da je deo AI euforije preuranjen. Ipak, veštačka inteligencija ima potencijal da postane jedna od najdubljih tehnoloških transformacija, pa bi eventualne korekcije na tržištima kapitala mogle biti kratkotrajne i sa ograničenim prelivanjem na realni sektor. Amerika je i dalje najpreduzimljivija velika ekonomija sveta. To se ne može reći za Evropsku uniju. Iako je to mesto gde se, u proseku i uzevši relevantne faktore, najbolje živi, EU je uspavana, rascepkana i birokratizovana. Kakvu-takvu dinamiku ima na obodima – jugu (Španija i Portugalija) i Istoku (Poljska i Češka). Svakako nedovoljno. Stiče se utisak da će ili ključne zemlje morati da preuzmu inicijativu ili će se procesi dodatno decentralizovati. Nemački kancelar Merc malo je uradio na važnom predizbornom povećanju – smanjenju birokratije. Francuska deluje dezorijentisano, sa pet premijera u dve godine, dok se nužne reforme – od penzionog sistema do kontrole javne potrošnje – politički čine sve teže izvodljivim. Evropa više ne uspeva da politički legitimitet pretoči u operativno i efikasno upravljanje, a sve u trenutku kada su fiskalni prostor, socijalni konsenzus i reformski kapaciteti izuzetno ograničeni. Evropa je pritisnuta uza zid i zato mora da se menja Evropska unija je najveći gubitnik poslednje decenije: spor rast, niska produktivnost, starenje stanovništva, energetski šok i tehnološko zaostajanje. Upravo ta kombinacija slabosti stvara političko-ekonomski pritisak koji Evropa dugo nije imala. Evropska unija se, naime, najčešće reformisala tek kada više nije imala alternativu (jedinstveno tržište za rešenje evroskleroze, pa uvođenje evra za još dublju integraciju ili zajednički fondovi tokom finansijke krize i posle pandemije). Sada je u fazi u kojoj status quo više nije održiv i to povećava verovatnoću strukturnih pomaka. Unija je konačno postala svesna strateške iluzije na kojoj je decenijama počivala: da može dugoročno da se oslanja na SAD za bezbednost i političku podršku, a na Rusiju za jeftine energente. Rušenje te pretpostavke bio je bolno i skupo, ali i korisno. Evropa je prvi put ozbiljno gurnuta ka razmišljanju o strateškoj autonomiji – u energetici, odbrani i industrijskoj politici – ne kao ideološkom projektu, već kao pitanju opstanka. To osvešćivanje ne garantuje brze rezultate, ali povećava verovatnoću dugoročno racionalnijih odluka. Ekonomska i tehnološka eskalacija sukoba sa Kinom nije u interesu Evropske unije. Za razliku od SAD, Evropa je zavisnija od stabilne međunarodne trgovine i otvorenih lanaca vrednosti. Prihvatanje logike ekonomskog rata nosilo bi ogromne troškove za evropsku industriju, izvoz i rast. To ne znači ignorisanje bezbednosnih i tehnoloških rizika, već prepoznavanje da je za Evropu racionalnija strategija selektivne zaštite i balansiranja, a ne frontalne konfrontacije. Očuvanje prostora za saradnju jeste ekonomska nužnost, a ne politička slabost Evrope. Shutterstock/rawf8 Kina ima kritične minerale, a Zapad čipove Tehnološko-geopolitički sukob između Kine i Zapada ima jednu pozitivnu komponentu. Kina kontroliše veliki deo kritičnih minerala i prerade sirovina, dok Zapad ima dominantnu poziciju u naprednim čipovima i povezanim najsavremenijim tehnologijama. Ta raspodela moći stvara situaciju u kojoj potpuno razdvajanje nije racionalno ni za jednu stranu. Za razliku od hladnoratovske bipolarnosti, današnji tehnološki sistem je duboko isprepleten. To ne eliminiše rizike, ali smanjuje verovatnoću ekstremnih ishoda. Ekonomska međuzavisnost, prema tome, nije slabost, već mehanizam uzajamnog odvraćanja. U tom smislu, svet ne ide ka potpunoj deglobalizaciji, već ka kontrolisanoj reorganizaciji lanaca vrednosti, što je sporije, skuplje, ali i stabilnije. Multipolarni svet je ekonomski zdraviji Globalizacija je omogućila maksimizaciju efikasnosti: niske troškove, just-in-time lance snabdevanja, geografsku specijalizaciju i finansijsku optimizaciju. Taj model je doneo snažan rast, konvergenciju između zemalja i velike materijalne tekovine, ali je stvorio i krhku strukturu – sistem koji odlično funkcioniše u normalnim vremenima, ali loše podnosi šokove („brod za lepo vreme“, kao Bretonvudski sistem). Sada smo svedoci da svet, uz visoke troškove, lutanja i zbunjenost, prelazi u drugi režim. On podrazumeva veću diversifikaciju, regionalizaciju i industrijsku politiku. Kratkoročno to znači sporiji rast, veće troškove i fragmentaciju, ali i pomeranje ka stabilnijem sistemu, koji manje zavisi od jedne tehnologije, jedne sile, jednog lanca snabdevanja ili jednog izvora energije. Moglo bi se ispostaviti da se svet ne raspada, već reorganizuje oko drugačijeg kriterijuma uspeha: umesto maksimalne brzine rasta, sposobnosti da rast opstane u uslovima stalnih šokova. Svet, dakle, ne ulazi u fazu savršene stabilnosti, već u fazu veće otpornosti. Upravo ta otpornost, a ne neometani i linearni rast, postaje ključna osobina svetske ekonomije u drugoj polovini ove decenije. Postani deo Forbes zajednice Pratite najvažnije poslovne teme, savete stručnjaka i ekskluzivne intervjue direktno u svom inboxu Prijavi se -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте погледали ову дискусију, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/PH0PR13MB54461EDF68A9551658AB9388AEBAA%40PH0PR13MB5446.namprd13.prod.outlook.com.
