standard.rs <https://standard.rs/2025/10/19/cudna-definicija-slobodnih-i-postenih-izbora/>
Čudna definicija „slobodnih i poštenih“ izbora Џефри К. Силверман 9–11 minutes _____ Prošlonedeljni izborni procesi, od Moldavije, do Gruzije i Češke, ne mogu se posmatrati isključivo kao lokalna politička nadmetanja. Oni predstavljaju posredničke bitke u mnogo širem sukobu za kontrolu narativa o legitimitetu u 21. veku Protekle nedelje bile su u znaku izbora u Istočnoj Evropi i na Kavkazu. Održani su prilično osporavani izbori u Moldaviji 28. septembra, parlamentarni izbori u Češkoj trećeg i četvrtog oktobra i lokalni izbori u Gruziji u nedelju, četvrtog oktobra. Prilično je zanimljiva retorika koja prati svaki od ovih izbornih procesa. U Moldaviji, zapadne vlade i mediji su hvalili „ubedljivu pobedu“ stranke aktuelne predsednice Maje Sandu, koja je „osvojila“ 50,16 odsto <https://www.aljazeera.com/news/2025/9/29/moldova-election-results-who-won-and-did-the-diaspora-play-a-role> glasova, iako je, suprotno narativu EU, većina u parlamentu znatno smanjena. Naravno, Sandu i njeni podržavaoci iz EU okrivili su „rusko mešanje“ za relativno loš učinak stranke, zanemarujući ogromnu potrošnju državnih resursa i uticaj EU koji je imao za cilj da osigura ostanak njene stranke na vlasti. Treba napomenuti da su opozicione liste osvojile 49,84 odsto, tako da je „ubedljiva pobeda“ prilično preterana ocena. S druge strane, rezultati u Češkoj i Gruziji doneli su sasvim drugačiji ishod od onog koji su priželjkivale EU i SAD. U Češkoj se bivši premijer Andrej Babiš sprema za povratak <https://www.theguardian.com/world/2025/oct/04/populist-billionaire-andrej-babis-wins-czech-parliamentary-election> na vlast. Babiš, dugogodišnji kritičar vojne podrške Ukrajini, sprema se da se pridruži Mađarskoj i Slovačkoj u odbijanju slanja vojne pomoći Ukrajini preko fondova EU. Takođe, najavljuje ukidanje češke inicijative za dopremanje artiljerijske municije Kijevu. Naravno, Babiš je naširoko omalovažavan kao „populista“, „trampista“, „proruski nastrojen“ i sl. Osvojivši 37 odsto glasova, u poređenju sa 23 odsto koje je dobila proevropska koalicija aktuelnog premijera Petra Fijale, očekuje se da će Babiš započeti pregovore sa manjim strankama, među kojima je podeljen ostatak glasova, kako bi formirao koalicionu vladu. Izborne mahinacije Na koncu, u Gruziji su lokalni izbori doneli ubedljivu pobedu vladajućoj stranci Gruzijski san, koja je trijumfovala <https://jam-news.net/preliminary-results-show-georgian-dream-winning-in-all-municipalities/> u svim opštinama, osvojivši nešto više od 70 odsto glasova, što predstavlja jasno odbacivanje proevropske opozicije od strane gruzijskih birača. Naravno, i pre nego što su izbori uopšte održani, zapadne ambasade, a posebno Misija EU u Gruziji, kritikovale su proces, tvrdeći da je prisutno rusko „mešanje“. Tako su, naravno, podsticani i ulični protesti. Zanimljivo je uporediti tvrdnje EU i drugih zapadnih aktera o „izbornom mešanju“ Rusije u Moldaviji i Gruziji sa neumoljivim činjenicama u svakom od tih slučajeva. U Moldaviji su izbori očigledno bili predmet mešanja, ali ne od strane Rusije. Kao i na nedavnim predsedničkim izborima, stranka Maje Sandu je zapravo izgubila izbore unutar same Moldavije, ali je spašena glasovima dijaspore koji su, pritom, bili namešteni u njenu korist. Naime, ponovo je postojala ogromna neuravnoteženost u broju biračkih mesta za dijasporu. Italija je imala 72 biračka mesta, a Rusija samo dva, iako u Rusiji živi oko 400.000 Moldavaca, dok ih je u Italiji oko 100.000 Zemlje sa najviše biračkih mesta bile su Italija (75), Nemačka (36), Francuska (26), Ujedinjeno Kraljevstvo (24), Rumunija (23), Sjedinjene Države (22), Španija (15) i Irska (12), dok su u Rusiji otvorena samo dva. Treba napomenuti da se procenjuje da u Rusiji živi oko 400.000 Moldavaca, dok ih je u Italiji oko 100.000. To jasno govori o disproporciji u broju biračkih mesta. Pored toga, građani Moldavije iz separatističkog regiona Pridnjestrovlja takođe su bili lišeni biračkog prava, pošto su biračka mesta zatvorena od strane moldavskih vlasti i premeštena preko reke, a mostovi su u međuvremenu bili zatvoreni „zbog održavanja“ ili zbog „pretnji miniranjem“, što je ozbiljno ograničilo mogućnost birača da iskoriste svoje glasačko pravo. Mostovi su otvoreni tek 20 minuta pre zatvaranja biračkih mesta. Pristalice proevropske vladajuće opcije prolaze pored štanda opozicionog Patriotskog bloka u Kišinjevu, 26. septembar 2025. (Foto: Vladislav Culiomza/Reuters) Ista situacija važi i za autonomni region Gagauziju, čije je stanovništvo bilo izloženo političkoj represiji, uključujući hapšenja političkih lidera i montirane sudske procese. Međutim, u ovom slučaju, represija Maje Sandu imala je suprotan efekat, glasači u Gagauziji dali su svega 3,19 odsto glasova stranci Maje Sandu, dok je opozicioni Patriotski blok osvojio 82,35 odsto. U Gruziji, gde većina zapadnih vlada i dalje odbija da prizna rezultate parlamentarnih izbora iz 2024. godine, EU, putem svojih marionetskih NVO i medija, ide čak dotle da bacanje Molotovljevih koktela naziva „mirnim protestima“. Hipokrizija u stavu EU prema postupanju gruzijske policije tokom nasilnih protesta posebno je upadljiva u poređenju sa ekstremnom policijskom silom koju, na primer, francuska, nemačka i britanska policija primenjuju nad zaista mirnim demonstrantima, gde je neverovatna brutalnost <https://www.theleftberlin.com/brutal-police-germany/> postala uobičajena pojava <https://www.aljazeera.com/features/2024/5/25/punched-choked-kicked-german-police-crack-down-on-student-protests> . Kao i tokom prethodnih antivladinih protesta u Gruziji, za razliku od svojih evropskih kolega, gruzijska policija ne primenjuje silu osim u slučajevima kada opozicioni demonstranti prvi pribegnu nasilju. Pored toga, nasilje koje primenjuju protestanti izgleda da ima punu podršku evropskih zvaničnika, uključujući i ambasadora EU u Gruziji, Pavela Herčinskog, pri čemu je gruzijski premijer direktno optužio istog rečima: „Znate da su određeni ljudi iz inostranstva čak javno izrazili podršku svemu ovome, uključujući najavljeni pokušaj rušenja ustavnog poretka“, rekao je Kobahidze. „U tom kontekstu, ambasador Evropske unije u Gruziji nosi posebnu odgovornost. Treba da izađe u javnost, distancira se i oštro osudi sve što se dešava na ulicama Tbilisija.“ Evropa je, naravno, ostala potpuno nema. Propao pokušaj Očigledno je da, uprkos ogromnim sredstvima uloženim u Gruziju preko NVO sektora, pokušaj EU da destabilizuje tu zemlju nije uspeo, pri čemu je EU u suštini samo uvredila većinu stanovništva ove društveno konzervativne pravoslavne zemlje. Ista situacija se može uočiti i u Moldaviji, gde je proevropski kandidat uspeo da pobedi samo zahvaljujući očiglednom nameštanju glasova i merama koje su lišile prava glasa stotine hiljada birača. Svoju hipokriziju je pokazala i moldavska predsednica Sandu objavivši na Iks-u: „Moje misli su sa narodom Gruzije, koji se zalaže za slobodu i svoju evropsku budućnost. Demokratija se ne može ućutkati. Moldavija je uz vas.“ Ta izjava je, s obzirom da je ista Maja Sandu hapsila opozicione političare, zabranjivala protivničke stranke i gušila prava birača, zaista čisti bezobrazluk. Ali da bi stvari bile jasnije i ozbiljno shvaćene, navešćemo i otkriće gruzijske vlade da je Državna služba bezbednosti presrela veliku količinu oružja i eksploziva, kupljenih po naređenju Gruzijske legije, plaćeničke jedinice koja se bori na strani banderovaca u tekućim sukobima u istočnom delu Ukrajine. Prvi zamenik šefa Državne službe bezbednosti Gruzije, Laša Magradze incident objašnjava ovako: „Na osnovu obaveštajnih podataka, Državna služba bezbednosti pronašla je veliku količinu vatrenog oružja, municije, eksploziva i detonatora. Prema analizama istrage, gruzijski državljanin B. Č, postupajući po naređenju gruzijskog predstavnika jedne oružane jedinice koja deluje u Ukrajini, nabavio je veliku količinu oružja, što je potvrđeno brojnim dokazima. Prema obaveštajnim informacijama, akti sabotaže uz upotrebu pomenutog oružja trebalo je da budu izvedeni uz masovno nasilje i pokušaj zauzimanja predsedničke rezidencije u Tbilisiju četvrtog oktobra,“ rekao je on, dodajući da su pripadnici službe bezbednosti „neutralisali više lica za koja se pretpostavlja da su trebala da donesu municiju i eksploziv u centar Tbilisija.“ Neredi u Tbilisiju tokom anti-vladinih protesta, 4. oktobar 2025. (Foto: Reuters/Irakli Gedenidze) S obzirom na to da je Gruzijska legija usko povezana sa ukrajinskom obaveštajnom službom, koja je pod kontrolom zapadnih obaveštajnih agencija – posebno britanske, američke i francuske – gotovo je izvesno da je ovaj pokušaj oružanog puča bio planiran na Zapadu. Na sreću po gruzijski narod, pokušaj im je, bar za sada, propao. S obzirom na sve veći rizik od rata s Iranom, kao i na očiglednu težnju SAD i Evrope da raspirivaju krize duž ruskih granica u nadi da će time rastegnuti ruske resurse, nažalost, teško je poverovati da će ovo biti poslednji pokušaj. Sasvim je izvesno da EU i SAD imaju veoma čudnu definiciju „slobodnih i poštenih“ izbora. Ako pobedi kandidat koga podržava Zapad, izbori su „slobodni i pošteni“, ali ako, ne daj Bože, obični narod izabere nekoga ko nije prihvatljiv za globaliste u Vašingtonu i Briselu, onda su ti izbori „nepošteni“ ili su provedeni uz navodno „rusko mešanje“. Kako se Evropa sve više deli zbog posredničkog rata u Ukrajini i uspona nacionalističkih vlada, razumevanje manipulisanja pojmom „demokratije“ postaje od ključne važnosti. Ovi izbori nisu samo lokalna nadmetanja, oni predstavljaju proksi-bitke u mnogo širem sukobu za to ko kontroliše narativ legitimiteta u 21. veku. Autor je novinar koji živi i radi u Gruziji Naslov i oprema teksta: Novi Standard Izvor: New Eastern Outlook <https://journal-neo.su/2025/10/15/the-strange-definition-of-free-and-fair-elections-new-battle-front/> Prevod: Mihailo Bratić/Novi Standard Naslovna fotografija: AP/Zurab Tsertsvadze BONUS VIDEO: -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте погледали ову дискусију, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/017801dc418e%24383d3890%24a8b7a9b0%24%40gmail.com.
