beta.rs 
<https://beta.rs/content/230172-strucnjaci-sada-je-vreme-da-se-zapadni-balkan-u-potpunosti-ukljuci-u-eu>
  


Stručnjaci: Sada je vreme da se Zapadni Balkan u potpunosti uključi u EU


naz

5–6 minutes

  _____  

Vesti | Izvor: Beta | 28.08.2025 | access_time 11:15 

Potpuna integracija Zapadnog Balkana u EU nije samo stvar završetka političkog 
projekta, već je u pitanju jačanje kapaciteta Unije da se brani, deluje 
autonomno i projektuje stabilnost, ocenili su stručnjaci Helenske fondacije za 
evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP).

Direktor Fondacije Joanis Armakolas i istraživačica Ana Krstinovska su u 
autorskom tekstu za briselski portal Euraktiv ocenili da se zemlje regiona već 
ponašaju kao članice u pogledu odbrane i solidarnosti i da EU mora da ubrza 
njihov put ka članstvu.

U tekstu "Skriveni arsenal Evrope: Zašto je Zapadni Balkan važniji nego što 
mislimo" oni navode da, dok EU raspravlja o budžetskom okviru i proceduralnim 
reformama, druge sile brzo zauzimaju "geopolitičke slepe tačke" u Evropi.

Zajednička vojna vežba kineskih i srpskih specijalnih snaga prošlog meseca 
šalje jasnu poruku: "Tamo gde Evropa okleva ili je odsutna, druge sile su rade 
da popune vakuum, ne samo rečima, nego i konkretnim ponudama".

"Ništa od ovoga se nije dogodilo preko noći. Do toga je došlo nakon godina 
rastućeg razočaranja procesom evropskih integracija koji se u regionu 
doživljava kao zaustavljen i polovičan. Neuspeh EU da svoju retoriku o 
proširenju prati delima podstakao je Zapadni Balkan da otvori vrata igračima 
poput Kine, a u nekim slučajevima i Turske, koji su više nego spremni da 
investiraju, opremaju i učvrste se, čak i u najosetljivijem sektoru – odbrani", 
ocenjuju autori.

U tekstu se navodi da su odbrambene prednosti zemalja regiona potcenjene i 
podseća se na njihovu vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, mirovnim 
misijama od Afrike do Sredozemlja i kapacitete njihovih odbrambenih industrija.

"Pitanje nije više da li je region spreman za Evropu, nego da li je Evropa 
spremna da prepozna šta on donosi", istakli su autori.

Pored pomoći koju su Severna Makedonija, Albanija i Crna Gora uputile Ukrajini, 
autori podsećaju da je "čak i Srbija, iako zvanično održava neutralnost i 
odbija da se uskladi sa sankcijama EU Rusiji, tiho obezbedila transfer municije 
vredne više od 800 milina evra".

Oni ocenjuju da su ti doprinosi uglavnom prošli "ispod radara" iako su bili 
jednaki ili su čak premašili doprinose nekih država članica EU.

Dodaje se da zemlje Zapadnog Balkana učestvuju i u misijama EU u Maliju, 
Somaliji i Centralnoafričkoj Republici, da Albanija i Severna Makedonija 
redovno doprinose misijama EUFOR Altea u Bosni i Hercegovini, da Srbija 
obezbeđuje medicinske timove i vojnu policiju za mirovne misije UN od Libana do 
Konga.

"Ova raspoređivanja su često malobrojna, ali visoko specijalizovana – 
instruktori, lekari, logistički oficiri – i dolaze sa strateškim uticajem i 
dubokom posvećenošću", dodaje se u tekstu.

Autori ističu da spremnost regiona nije ograničena na vojnike i da njegov 
industrijski kapacitet, utemeljen u nasleđu jugoslovenskog modela samostalne 
odbrane, ostaje uglavnom neiskorišćena prednost za Evropu.

Samo Bosna i Hercegovina može da proizvede do 500.000 artiljerijskih granata 
godišnje, a srpska odbrambena industrija proizvodi municiju NATO standarda, 
uključujući oklopna vozila, artiljerijske sisteme i sve više bespilotne 
letelice koje izvozi u više od 50 zemalja.

"Ovi proizvodi nisu samo kompatibilni sa evropskim i ukrajinskim sistemima, 
nego su i isplativi i geografski bliži od drugih dobavljača. U ratu 
iscrpljivanja visokog intenziteta, gde su brzina, količina i cena podjednako 
važni kao i preciznost, ovo je vrsta proizvodnje koja je Evropi hitno 
potrebna", ocenjuju autori.

Međutim, prema njihovom mišljenju, EU do sada nije uspela da iskoristi taj 
kapacitet.

Zamor od proširenja, birokratske prepreke i politički oprez su predugo kočili 
put Zapadnog Balkana ka pristupanju EU, a proširenje "nije više stvar 
dobročinstva, nego pitanje strategije".

"Ako Evropa želi da bude shvaćena ozbiljno kao globalni akter, mora da uskladi 
ambicije sa delima. To znači ubrzanje pristupanja onih koji se već ponašaju kao 
članice, doprinose kao saveznici i obavezuju se kao partneri. Vreme da se 
Zapadni Balkan u potpunosti uključi u EU nije u neodređenoj budućnosti. To je 
sada. Jer su se ove zemlje već pridružile u odbrani, odvraćanju i solidarnosti. 
Evropa je ta koja mora da ih sustigne", zaključili su analitičari ELIAMEP-a. 


Teme 


 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/03b501dc17fe%2407c58730%2417509590%24%40gmail.com.

Reply via email to