standard.rs 
<https://standard.rs/2025/08/21/globalisti-ne-zele-kraj-rata-vec-predah/>  


Globalisti ne žele kraj rata, već predah


Денис Батурин

14–18 minutes

  _____  

Evropljani bi hteli da nastave rat tuđim rukama, ali sada je to izuzetno teško, 
što znači da treba razmišljati o budućnosti, sačuvati militarizovanu Ukrajinu 
sa svim komponentama – borbeno spremnim oružanim snagama i vojno-industrijskim 
kompleksom 

Niko ne skriva koliko su interesi Zelenskog i evropskih režima tesno 
isprepleteni. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski rekao je da je pre 
sastanka sa predsednikom SAD Donaldom Trampom dogovorio stav sa evropskim 
liderima: „Zajedno sa liderima Finske, Velike Britanije, Italije, Evropske 
komisije i generalnim sekretarom NATO-a, dogovorili smo stavove pre sastanka sa 
predsednikom Trampom.“ Dodao je da je „Ukrajina spremna za pravo primirje i 
stvaranje nove bezbednosne arhitekture.“ (ovde 
<https://www.kommersant.ru/doc/7973388> ) Hoćemo li u to poverovati?

Mapa Ukrajine, izložena u Ovalnom kabinetu Bele kuće, postala je vizuelno 
geopolitičko pomagalo za razumevanje situacije i odraz trogodišnje 
kofrontacije, u kojoj Ukrajina gubi. Mapa je pokazala da je pitanje teritorije 
značajna tema razgovora za predsednika SAD Donalda Trampa.

Britanska televizija je ranije izvestila da je mapa Ukrajine izložena u Ovalnom 
kabinetu Bele kuće tokom zatvorenog sastanka između Vladimira Zelenskog i 
američkog predsednika Donalda Trampa. Istočni deo mape je obojen ružičastom 
bojom, što ilustruje teritoriju pod ruskom kontrolom. Posebno se navodi da 
Rusija kontroliše 76 odsto teritorije DNR, LNR (tačnije 99 odsto te oblasti), 
Zaporošku oblast (73 odsto), Hersonsku oblast (73  odsto), Krim (cela 
teritorija), Sumsku, Dnjepropetrovsku, Nikolajevsku oblast Ukrajine (jedan 
odsto) i Harkovsku (četiri odsto).

Kasnije je zamenik šefa kabineta Bele kuće, Den Skavino, objavio novu 
fotografiju iz Ovalnog kabineta, na kojoj se videla mapa Ukrajine. Zelenski je 
zahvalio Trampu na mapi, dodajući da će je poneti u Ukrajinu.

Mapom je zabeležena situacija na terenu – procenti vraćene teritorije 
istorijski ruskih zemalja koje sada kontroliše Moskva. Rusija takođe kontroliše 
deo teritorije drugih ukrajinskih regiona, budući da figuriše i zadatak 
stvaranja tampon zone (Sumska i Harkovska oblast) i demilitarizacije Ukrajine 
(Dnjepropetrovska i Nikolajevska oblast).


Pitanje teritorije


U pozadini takvog vizuelnog pomagala, može se pretpostaviti da je Zelenskom u 
Beloj kući postavljeno pitanje: Države su uložile desetine milijardi dolara, a 
Ukrajina se povlači, koliko novca treba uložiti da bi vratila svoje teritorije, 
o kojima Zelenski tako mnogo govori? Pored toga, novac i tenkovi neće rešiti 
pitanje povratka – potrebni su ljudi, a oni beže od mobilizacije.

Mapa još uvek ne uključuje ekonomske i infrastrukturne gubitke Ukrajine i 
energetsku zavisnost Kijeva od evropskih zemalja. Jednom rečju, mapa je 
zanimljiva, poučna za Kijev i Evropljane, ali – nije potpuna. Jer ako na mapu 
stavite infrastrukturne i ekonomske gubitke Ukrajine, situacija za Kijev će 
poprimiti nove, sumorne boje, pitanje teritorija i podrške Ukrajini izgledaće 
donekle drugačije. Zato mapa prikazuje samo teritorije. To olakšava Zelenskom i 
evropskim liderima, a što je najvažnije, Trampu, da razgovaraju o 
teritorijalnim ustupcima i isporuci oružja. Ekonomija i socio-ekonomska 
situacija malo zanimaju evropske lidere i Trampa; u pitanju je politička 
sudbina Ukrajine, na čijoj pozadini su ekonomija i problemi stanovništva 
nepotrebna varijabla.

Da je pitanje teritorijalnih ustupaka jedno od ključnih za američku stranu, 
svedoče i Trampove izjave nakon sastanka na Aljasci, kao i objave u zapadnoj 
štampi. (ovde <https://ria.ru/20250818/ukraina-2036168003.html> ) Izveštavano 
je da su američki zvaničnici izuzetno nezadovoljni nevoljnošću Ukrajine da 
prizna rusku kontrolu nad celim Donbasom. Američka vlada vidi „ustupak Donbasa“ 
kao „jaku kartu“ koju je uspela da osvoji za Ukrajinu u pregovorima sa Putinom 
i smatra da bi Ukrajina trebalo da pristane na ove teritorijalne ustupke, 
„pošto će ih (teritorije u Donjeckoj oblasti) ionako izgubiti“. Tramp je rekao 
da bi trebalo razgovarati o potencijalnoj razmeni teritorija.

Posebnu nijansu diskusiji o teritorijalnom pitanju dao je finski predsednik 
Aleksandar Stub, koji je takođe objasnio zašto je bio prisutan na pregovorima: 
„Mi imamo dugu granicu sa Rusijom i imamo istorijsko iskustvo interakcije sa 
Rusijom. (…) Pronašli smo rešenje 1944. godine i mislim da ćemo moći da 
pronađemo rešenje 2025. godine.“ (ovde 
<https://www.rbc.ru/rbcfreenews/68a37ffa9a794760f2ba0f3e?ysclid=mei5pr4xzn700472620>
 )

Mapa stanja na frontu u Ukrajini, avgust 2025. (Foto: BBC) 

Njihovo rešenje 1944. godine bilo je da se predaju, čak i pre poraza svog 
saveznika – nacističke Nemačke, i odustanu od teritorija. Istovremeno, počeo je 
da se ispravlja da nije mislio na teritorijalne ustupke Kijeva: „Naravno da ne. 
Situacija 1944. godine bila je potpuno drugačija. (…) Naš cilj je, naravno, da 
obezbedimo očuvanje suvereniteta Ukrajine i teritorijalni integritet na duži 
rok. To jest, nema sličnosti između ovih situacija.“ (ovde 
<https://www.rbc.ru/rbcfreenews/68a3ddab9a7947c66e6d5b35?ysclid=mei4xxgkid831962271>
 )

O čemu je onda Stub govorio? Teško je razumeti. Te 1940. godine – nakon Zimskog 
rata, i 1944. godine, Finska je dala deo svoje teritorije SSSR-u. Trebalo bi to 
shvatiti na ovaj način – izgubili smo teritoriju, ali smo zadržali suverenitet. 
Što i predlaže njegov golf-prijatelj Tramp.

Diskusije o teritorijalnom pitanju sumirao je Zelenski, izjavivši: 
„Razgovaraćemo o svim osetljivim pitanjima, teritorijalnim i drugim, na nivou 
lidera tokom trilateralnog sastanka.“ (ovde 
<https://ria.ru/20250818/zelenskiy-2036170149.html> ) Ovo ukazuje na nameru da 
se pitanje odloži, barem u javnoj sferi, jer je rasprava o teritorijalnim 
ustupcima opasna za Zelenskog. Poslednja reč u ovoj diskusiji, po značenju, a 
ne po redu, prepuštena je Trampu, koji je izjavio da ne veruje u „pretnju dalje 
agresije“ Ruske Federacije protiv Ukrajine.


Garancije Kijevu


Druga prepreka je bilo pitanje prekida vatre. Međutim, posle Aljaske, Tramp je 
rekao da cilj nije prekid vatre, već dugoročni mir. Što je bio dokaz da je 
Tramp čuo i prihvatio stav ruskog predsednika Vladimira Putina. Mirovni 
sporazum o Ukrajini može se postići čak i tokom vojnih operacija, izjavio je 
američki predsednik Donald Tramp tokom razgovora sa svojim ukrajinskim kolegom 
Vladimirom Zelenskim i evropskim liderima u Beloj kući. Sa izvesnim 
razumevanjem situacije, primetio je da će strane „morati da se bore“. „Voleo 
bih da prestanu. Voleo bih da se zaustave, ali strateški to možda neće biti 
povoljno ni za jednu stranu.“ (ovde 
<https://www.rbc.ru/politics/18/08/2025/68a364039a7947196e50e40c> )

U javnosti je izveštavano da su američki zvaničnici izuzetno nezadovoljni 
nevoljnošću Ukrajine da prizna rusku kontrolu nad celim Donbasom

Sledeće izjave pokazuju kakav je rezultat postignut u diskusiji o bezbednosnim 
garancijama za Ukrajinu. Tramp je obećao da će Ukrajini pružiti „veoma dobru 
zaštitu“ u okviru mirovnog sporazuma i izjavio da će NATO platiti američko 
oružje za Ukrajinu: „Mi prodajemo opremu NATO-u, a NATO – šta on radi? Ne znam 
kakav je vaš sporazum. Ali znam da žele da vi imate ovu opremu. Mi isporučujemo 
najbolju opremu na svetu, i oni nam plaćaju za to.“ (ovde 
<https://www.rbc.ru/politics/18/08/2025/68a367719a7947619c2cb592> )

Međutim, neće biti garancije u vidu pristupanja Ukrajine NATO-u – 
neprihvatljivost članstva Ukrajine u NATO-u je razmatrana „mnogo pre 
predsednika Putina“, podsetio je Tramp na sastanku sa Zelenskim. Dakle, 
garancije za bezbednost Ukrajine će pružiti evropske zemlje u koordinaciji sa 
Sjedinjenim Državama.

Važno je napomenuti da se tokom razgovora u Beloj kući pojavilo pitanje 
predsedničkih izbora u Ukrajini. Tramp je postavio pitanje o ideji da se izbori 
u Ukrajini ne održavaju tokom rata: „Dakle, vi kažete da za tri godine, ako 
budemo u ratu, više neće biti izbora?“ (ovde 
<https://www.kommersant.ru/doc/7973420> ) Zelenski je odgovorio uzdržanim 
osmehom. Važno je da je pitanje izbora javno pokrenuto, što znači da čak i ako 
se o njemu nije raspravljalo iza zatvorenih vrata, ono ostaje važno za 
rešavanje krize iz Trampove perspektive.

Evropski lideri i ukrajinski lider Vladimir Zelenski na sastanku sa američkim 
predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, 18. avgust 2025. (Foto: White 
House) 

Prisustvo evropskih lidera u Beloj kući postalo je još jedan dokaz da je 
njihova geopolitika izgrađena na Ukrajini. Tu je i ideologija, i ekonomija, i 
njihova politička budućnost. Zato žele da ratuju. To dokazuju izjave nemačkog 
kancelara Fridriha Merca i francuskog predsednika Emanuela Makrona.

Nemački kancelar Merc je kazao: Ne mogu da zamislim sledeći sastanak o Ukrajini 
bez prekida vatre, hajde da izvršimo pritisak na Rusiju. (ovde 
<https://tass.ru/mezhdunarodnaya-panorama/24814601> ) Treba napomenuti da je 
ovaj stav u suprotnosti sa Trampovim izjavljenim namerama. Na to se nadovezao 
predsednik Makron (ovde <https://tass.ru/mezhdunarodnaya-panorama/24814313> ) 
insistirajući na tome da Ukrajina mora imati jaku vojsku i da Evropa mora da 
učestvuje u pregovorima. Takođe za njegovo stanovište se može navesti i sledeće:

• Makron je podržao ideju o proglašenju prekida vatre pre trilateralnog 
sastanka lidera. On je rekao da je Ukrajini potrebna jaka vojska kao garancija 
bezbednosti i da se Evropa nada da može računati na Trampa u postizanju mira.

• Makron je predložio da se o završetku ukrajinskog sukoba razgovara na 
sastanku četiri strane uz učešće Evrope.


Kupovina američkog oružja


Dodatne informacije o pozicijama strana u pregovorima postale su poznate iz 
materijala Fajnenšel tajmsa, koji je objavio navodno poverljiva dokumenta sa 
sastanka Zelenskog, Trampa i evropskih lidera u Beloj kući:

• Prema ovim materijalima, Ukrajina je obećala Sjedinjenim Državama da će 
kupiti američko oružje za 100 milijardi dolara uz finansijsku pomoć Evrope kao 
deo sporazuma o dobijanju garancija bezbednosti od SAD. Pored toga, Kijev i 
Vašington će zaključiti ugovor vredan 50 milijardi dolara za proizvodnju 
dronova od strane ukrajinskih kompanija. U dokumentu se ne navodi koje oružje 
Ukrajina traži da kupi kao deo sporazuma, ali je Kijev jasno stavio do znanja 
da želi da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane „Patriot“, 
kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu. kao i druge rakete i 
opremu. U dokumentu se ne precizira koji deo ugovora o dronovima će se odnositi 
na kupovinu, a koji na investicije. (ovde <https://t.me/bbbreaking/213356> )

• O teritorijama i prekidu vatre – Kijev neće prihvatiti nikakav sporazum koji 
podrazumeva teritorijalne ustupke u korist Rusije i insistira na prekidu vatre 
kao prvom koraku ka potpunom mirovnom sporazumu, navodi se u dokumentu koji su 
sastavile ukrajinske vlasti. (ovde 
<https://ria.ru/20250819/sdelka-2036187451.html> ) Kijev takođe odbacuje 
Putinovu ponudu Trampu na Aljasci da zamrzne ostatak linije fronta ako Ukrajina 
povuče trupe iz istočnih regiona Donjecka i Luganska.

Time bi se stvorila „odskočna daska za dalje i brzo napredovanje ruskih trupa u 
pravcu Dnjepra“ i dopustilo Rusiji da „ostvari svoje ciljeve drugim 
sredstvima“, navodi se u dokumentu. Prema dokumentu, Ukrajina smatra da će 
pokušaj Rusije da reši teritorijalna pitanja pre daljih pregovora o dugoročnom 
mirovnom sporazumu dovesti do toga da će se situacija na terenu razvijati po 
principu „svršenog čina“, dok se ništa neće preduzeti kako bi se osigurala 
buduća bezbednost Kijeva.

Ukrajinski vojnici negde na frontu u Donbasu, 3. avgust 2025. (Foto: Genya 
Savilov/AFP via Getty Images) 

• Pored toga, Kijev insistira da mu se od Rusije obezbedi puna nadoknada za 
štetu tokom rata, koja bi potencijalno mogla iznositi 300 milijardi dolara 
ruske suverene imovine zamrznute u zapadnim zemljama. U dokumentu se dodaje da 
bi bilo kakvo ublažavanje sankcija trebalo da bude odobreno samo ako se Rusija 
pridržava budućeg mirovnog sporazuma. Ova publikacija nam najverovatnije govori 
o tome sa čime je Zelenski, uz podršku evropskih lidera, došao u Belu kuću. 
Zato su se svi okupili – da razgovaraju sa Trampom i ubede ga u ove ideje.

Zelenski teritorijalne gubitke ne vidi kao argument da rat mora biti 
zaustavljen, već kao „odskočnu dasku za rusku agresiju“ koja se neće dogoditi – 
nešto u šta je Putin već ubedio Trampa. Nakon pregovora, Zelenski je izašao 
pred novinare sa sledećim tezama (ovde <https://t.me/navideovidno/91357> ):

• Glavna tema danas bile su bezbednosne garancije koje će osigurati dugoročni 
mir, a ne privremeni prekid vatre.

• Potvrdio je informaciju Fajnenšal tajmsa da će Ukrajina obećati kupovinu 
oružja od SAD (protivvazdušnu odbranu, avione itd.), kao i da će uspostaviti 
izvoz dronova koji se proizvode u Ukrajini.

• Drugi deo garancija se odnosi na to koje će snage biti korišćene za zaštitu 
Ukrajine ako počne novi sukob sa Ruskom Federacijom.

• Zelenski je spreman na činjenicu da se samo na nivou lidera mogu rešiti bolna 
pitanja. Takođe je napomenuo da će se tokom sastanka sa Putinom razgovarati o 
teritorijalnim pitanjima.


Nova faza krize


Nakon sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, Putin i Tramp su imali 
telefonski razgovor, koji je trajao oko 40 minuta, rekao je pomoćnik ruskog 
predsednika Jurij Ušakov. Po njegovim navodima:

• Predsednici su se izjasnili za nastavak direktnih pregovora između delegacija 
Ruske Federacije i Ukrajine;

• Putin i Tramp su razgovarali o ideji podizanja nivoa direktnih 
rusko-ukrajinskih pregovora;

• Predsednici Ruske Federacije i Sjedinjenih Država složili su se da nastave 
bliske kontakte jedni s drugima povodom ukrajinske krize i drugih aktuelnih 
pitanja. (ovde 
<https://www.rbc.ru/politics/19/08/2025/68a3a2e59a7947384e07bb89> )

Zelenski teritorijalne gubitke ne vidi kao argument da rat mora biti 
zaustavljen, već kao „odskočnu dasku za rusku agresiju“

Jednom rečju, Rusija je spremna za pregovore sa Ukrajinom, kao i ranije. Ali 
postoje nijanse o kojima je Vladimir Putin ranije govorio – posebno, status 
Zelenskog. Zato se tokom pregovora pojavilo pitanje izbora. Još uvek nema 
potpunih rezultata pregovora. Međutim, izjave evropskih lidera, Zelenskog, 
spremnost SAD da isporučuju oružje – preko NATO-a i na račun Evropljana, 
prikrivena spremnost (što je Stab dozvolio da mu se omakne) da se naprave 
teritorijalni ustupci, omogućavaju nam da izvučemo određene zaključke.

Pitanje teritorija više ne deluje toliko važno ni za Trampa, pa čak ni za 
Evropljane; to je operativno, a ne principijelno pitanje, dok je za Zelenskog 
ono principijelno iz unutrašnjih političkih razloga.

Američki predsednik Donald Tramp i ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski se 
rukuju na sastanku u Beloj kući, 18. avgust 2025. (Foto: Anna Moneymaker/Getty 
Images) 

Evropljani bi hteli da nastave rat tuđim rukama, ali sada je to izuzetno teško, 
što znači da treba razmišljati o budućnosti, sačuvati militarizovanu Ukrajinu 
sa svim njenim komponentama – borbeno spremnim Oružanim snagama Ukrajine i 
vojno-industrijskim kompleksom. Radi toga može čak da se ide i na teritorijalne 
ustupke, nudeći Moskvi razmenu teritorija koje su već naše, a koje mi 
nastavljamo da osvajamo, i na primirje kako bi se sačuvale ukrajinske snage i 
preostala vojna infrastruktura.

Mora se reći da je Trampova spremnost da isporuči oružje NATO-u učešće u ovoj 
igri, razumeo on to ili ne. Ali nije isključeno da on ima svoju ideju – da sve 
potencijalne rivale na ekonomskom polju uništi svim mogućim sredstvima.

Istovremeno, evroglobalisti su sebi postavili cilj da čekaju revanš, da 
sačuvaju vojno-politički mostobran za uništenje Rusije. Ove namere su odavno 
jasne, stoga se demilitarizacija Ukrajine definiše kao cilj SVO. Kao rezultat, 
glavni smisleni ishod pregovora je da evroglobalisti nameravaju da u mirovne 
sporazume ugrade mogućnost revanša. Otuda i „ne-NATO“, i Član pet, i očuvanje 
ukrajinskih snaga, i snabdevanje oružjem. Čini se da se radi o miru, ali sa 
svojim „markerima“ za budućnost. To se ne sme dozvoliti. Sada se razvija jedna 
možda jednako važna faza krize – pregovaračka, i tu se ne sme pogrešiti.

Autor je politikolog iz Rusije

Naslov i oprema teksta: Novi Standard

Izvor: interaffairs.ru <http://interaffairs.ru/news/show/52612> 

Prevod: Želidrag Nikčević/Novi Standard

Naslovna fotografija: White House

BONUS VIDEO:

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/051201dc134a%24c93ae4e0%245bb0aea0%24%40gmail.com.

Reply via email to