standard.rs 
<https://standard.rs/2024/12/08/kakve-ce-biti-posledice-pada-damaska/>  


Kakve će biti posledice pada Damaska?


Предраг Ћеранић

6–8 minutes

  _____  

Rusija, Iran i Hezbolah nisu mogli da brane Asada, jer su zauzeti sopstvenim 
problemima. Nakon pada Damaska sledi mirovna konferencija i međunarodno 
priznanje nove vlasti. A šta će biti sa Balkanom? U tom kontekstu postoji jedna 
dobra i jedna loša okolnost 

Čitam vijesti iz Sirije o ulasku snaga „opozicije“ odnosno Džabhat el Nusre 
(sada grupe Hajat Tahrir al-Šam“) u Damask. Do promjene imena ove terorističke 
organizacije je došlo jer su je i SAD, s obzirom da se radi o ogranku Al Kaide, 
proglasile terorističkom organizacijom.

Zanimljivo je da je lider ove grupe Abu Mohamed al Džulani svojevremeno bio 
zamjenik El Bagdadija, lidera tzv. Islamske države. E sad, kako je došlo do 
njegovog transfera iz Islamske države u Al Kaidu, niko ne saopštava, ali se 
stiče utisak da neko iz sjene vuče konce i usmjerava ljude i događaje.

To je logičan zaključak budući da te dvije najpoznatije terorističke 
organizacije i nisu u nekoj ljubavi. Eto, upravo on, Abu Mohamed al Džulani, 
kojeg dio medija predstavlja kao vođu glavne opozicione grupe Hajat Tahrir 
al-Šam (HTS), izjavio je da je svim opozicionim snagama u Damasku zabranjeno da 
preuzimaju javne institucije, koje će “ostati pod nadzorom bivšeg premijera“ do 
zvanične predaje vlasti.

Za ruske medije ova organizacija i „pobunjenici“ i dalje se nazivaju 
terorističkim. Kako će se stvari nakon pada Damaska dalje odvijati?


Pozadina akcije


Odgovor se možda nalazi u tekstu koji sam pod naslovom Šta ako padne Damask 
objavio 11. 06. 2015. godine na Fondu strateške kulture. Tada sam, dakle prije 
skoro deset godina, napisao sljedeće:

Postoje naznake da je vođstvu Islamske države (IDIL-a) obećano da će, ako 
zauzmu Damask, odnosno poraze snage Bašara el Asada, uslijediti mirovna 
konferencija na kojoj će se zagovarati međunarodno priznanje Islamske države. U 
tom slučaju, operacije koje IDIL sprovodi nastaviće na Balkanu i Kavkazu, ali 
pod plaštom Al Kaide, koja će ponovo biti na glasu kao vodeća teroristička 
organizacija. 

U prilog navedenom govori da se termin „Al Kaida“ u medijima sve češće koristi, 
te se spominju kampovi Al Kaide, a ne više IDIL-a. Operacije koje vodi IDIL, a 
ubuduće Al Kaida, samo su uvod u ratove budućnosti – geološke ratove, odnosno 
ratove za resurse kao što su rude, energenti, i voda. 

Zašto je IDIL napao Mosul već zbog najveće brane na rijeci Tigar, bez koje Irak 
ostaje bez vode i struje? Ko kontroliše dotok vode, taj može i politički 
kontrolisati Irak.

Razorena vojna vozila tokom bitke za Mosul, 2014. (Foto: Wikimedia commons/Omar 
Siddeeq Yousif/CC BY-SA 4.0) 

Paralelu između IDIL-a i Ukrajine je lako povući. Slično kao ratnicima IDIL-a, 
i Kijevu su drugi postavili pozornicu, podijeljene su uloge, zna se ko su 
glumci, ko statisti, a ko je reditelj. U Ukrajini se već vodi složen rat, kako 
na terenu tako i u virtuelnom prostoru. Ujedno, priprema se teren za 
konvencionalni sukob s Rusijom, ne samo u Ukrajini već i na Baltiku. 

U Ukrajinu su poslati kontigenti od po 300 vojnika, što su učinile SAD, Velika 
Britanija i Kanada, a očekuje se da po 300 vojnika pošalju Njemačka, Francuska 
i Poljska. Uloga ovih trupa je obezbjeđenje tehničke podrške, u vidu 
dostavljanja satelitskih snimaka položaja tehnike i ljudstva u Novorusiji, koje 
će gađati instruktori iz pristiglih kontigenata. 

Na području Novorusije već se primjenjuju crne operacije, kao i psihološke 
operacije. Dugoročno se radi na ekonomskom slabljenju Rusije, kako bi se 
izazvali nemiri, a cijeni se da je za to potrebno dvije do tri godine, do kada 
bi, prema istim planovima, trebalo da Rusija bude u političkim i ekonomskim 
problemima.


Pad Damaska


Da li sam u pogledu predviđanja budućnosti Ukrajine negdje promašio, iako sam 
tekst pisao u junu 2015. godine? Najavio sam šta slijedi nekoliko godina 
kasnije. Zašto to spominjem? Zato što se za razliku od ukrajinskog scenarija 
onaj pisan za Damask nije realizovao zahvaljujući intervenciji ruskih vojnih 
snaga.

Putin je bio svjestan da je nakon Damaska za tu famoznu i lažnu Islamsku državu 
naredni cilj Kavkaz, dakle terotirija Rusije na kojoj većinski žive muslimanski 
narodi (gdje i sada ima problema i terorističkih napada). Intervencijom ruskih 
vojnih snaga spašen je ne samo Damask (ubrzo su snage Bašara el Asada stavile 
veći dio Sirije pod svoju kontrolu) već su spriječene operacije IDIL-a na 
Kavkazu, a uzgred rečeno, i na Balkanu.

Ali, eto, nepunih deset godina kasnije Damask je pao. Rusija Bašara el Asada, 
zbog zauzetosti svojom operacijom u Ukrajini nije mogla braniti. Drugo, Iran je 
zauzet i oslabljen zbog sukoba sa Izraelom. Iranski proksi partner Hezbolah je 
desetkovan tokom sukoba sa, takođe, Izraelom.

Treće, Erdogan je čak i javno dao do znanja da on, odnosno turske oružane 
formacije, stoje iza pripreme i realizacije napada na sirijske gradove. Znači, 
snagama sirijske vlade nije imao ko pomoći. Ostaje nepoznato zašto se same nisu 
mogle suprotstaviti nadirućoj opasnosti.

Šta možemo očekivati, odnosno, šta slijedi? Dijelom će se realizovati ono što 
sam prije deset godina najavio u pogledu pada Damaska. Održaće se mirovna 
konferencija, odnosno pregovori uz asistenciju dijela međunarodne zajednice, te 
će nova sirijska vlast dobiti međunarodno priznanje.

lice Damaska nakon ulaska pobunjeničkih snaga, 8. decembar 2024. (Foto: Louai 
Beshara/AFP) 

Što se tiče prodora pobunjenika na Kavkaz, to Rusi em očekuju, em su se odavno 
pripremili da momentalno reaguju. Nakon trogodišnjeg sukoba u Ukrajini, Rusija 
ima vjerovatno najbolje uvježbanu vojsku u Evropi. A i „pobunjenici“, ili ti 
„sirijska opozicija“, znaju šta je hipersonična raketa.

A šta će biti sa Balkanom? Hoće li biti sukoba i ko će ih podstaći? Dobra stvar 
koju treba imati u vidu u ovom kontekstu je što je novoizabrani američki 
predsjednik Donald Tramp. Loša stvar je što je stotinu bosanskih mladića u 
sastavu El Nusre a pod komandom Nusreta Imamovića. Bili su godinama u Idlibu a 
sada su, zamislite gdje?

Predrag Ćeranić je dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci. Ekskluzivno 
za Novi Standard.

Izvor: Novi Standard <https://standard.rs/> 

Naslovna fotografija: Mohammed Al-Rifai/AFP/Getty Images)

BONUS VIDEO:

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/05ce01db4a2e%24ade81220%2409b83660%24%40gmail.com.

Reply via email to