kosovo-online.com <https://www.kosovo-online.com/vesti/kontekst/trnovit-put-severne-makedonije-ka-ostvarenju-evropskih-ciljeva-30-5-2024>
Trnovit put Severne Makedonije ka ostvarenju evropskih ciljeva - Kosovo Online 7–9 minutes _____ Piše za Kosovo onlajn: Željko Šajn Afrim Gaši, lider partije Alternativa, koja je deo albanske koalicije Vredi, novi je predsednik Sobranja Republike Severne Makedonije. Ovo je rezultat nove koalicijske vlasti u ovoj nama susednoj državi, između VMRO-DPMNE, koju predvodi Hristijan Mickoski sa koalicionim partnerima, i koalicije albanskih opozicionih partija Vredi, koja deluje nasuprot najvećoj albanskoj partiji DUI, koja je u minuloj vlasti bila koalicioni partner partije SDSM, drugoj po veličini makedonskoj partiji u Severnoj Makedoniji. VMRO-DPMNE na parlamentarnim izborima osvojio je 58 poslaničkih mesta, te zajedno sa koalicijom Vredi, koja ih je osvojila 14, ima većinu u parlamentu. Međutim, kako je lider partije VMRO-DPMNE često ukazivao nakon izbora, ova partija ima većinu koja joj omogućava komotan rad i sa makedonskim parlamentarnim partijama. Najavljuje se da će Liberalna partija, čiji je lider Zajkova, sa svoja dva poslanika, koja je osvojila kao koalicioni partner partije SDSM, ipak stati uz VMRO-DPMNE i podržati koalicijski dogovor sa Vredi. Otvoreno je pitanje kakav će dogovor napraviti Hristijan Mickoski i Maksim Dimitrievski. Sudeći po protestnom napuštanju parlamentarne sednice od strane Levice kada je izabran Gaši za predsednika Sobranja, nova koalicija VMRO-DPMNE i Vredi neće imati podršku ove partije čak ni za pitanja koja su od suštinskog značaja za razvoj evrointegrativnih procesa, kao što je promena Ustava. Naime, lider Levice Dimitar Apasiev izbor Gašija za novog predsednika parlamenta prokomentarisao je kao „omogućavanje kosovizacije Makedonije”, kako je objasnio u Sobranju, nakon čega je Levica sa svojih šest poslanika napustila plenarnu konstitutivnu sednicu Sobranja, iako je prethodno bilo reči o saradnji sa Mickoskim. Hristijan Mickoski je poručio Apasievu da je imao blanko ponudu da se priključi nacionalnom jedinstvu, ali je on svoje planove, kako je rekao, usmerio na planiranje odmora ovoga leta, te na odluku da li će uživati u Hurgadi ili na nekoj drugoj grčkoj plaži. U vreme izborne kampanje Mickoski je naglašavao da za koalicionog partnera ne želi partiju DUI i njenog lidera Alija Ahmetija, ističući da je ova albanska partija zajedno sa SDSM počinila veliki broj kriminalnih radnji. S druge strane, Mickoski je svoju koaliciju sa Vredi bazirao na džentlmenskom dogovoru, kako je to objasnio lider Albanske alijanse i kandidat koalicije Vredi za predsednika Severne Makedonije Taravari, rekavši u emisiji da nema pismenog sporazuma, ali da su osnove evropske integracije, promena Ustava, gde nije određen vremenski period, i borba protiv korupcije. No, treba imati u vidu da su lideri koalicije Vredi za vreme kampanje, ali i posle završenih predsedničkih izbora, odlazili na konsultacije sa Aljbinom Kurtijem, koga je upravo ova koalicija krajem prošle godine u Tetovu proglasila za predsednika svih Albanaca. Čin ulične aklamacije dogodio se uz veliki broj građana koji su podržali ovaj čin uz albansku ikonografiju. S druge strane, koalicija Vredi nema dobre odnose sa Edijem Ramom, premijerom Albanije, kao što nema ni Kurti, koji je sa njim u političkoj svađi, dok je Ali Ahmeti, kada je sastavljao vlast sa SDSM, vodio sve albanske partije za Tiranu na konsultacije s Ramom kako posle izbora zaštititi albanske nacionalne interese. Jedan od zapisnika albanske partije DUI sa smernicama albanskih lidera za sastanak u Tirani sa Ramom kasnije je prerastao u Tiranski dokument. Šta može očekivati Republika Severna Makedonija u koalicionom odnosu VMRO-DPMNE i Vredi, veoma je rano prognozirati, ali je vidno da se albanska koalicija permanentno konsultuje sa Kurtijem, koji uporno i dosledno sledi cilj Adema Demaćija – stvaranje tzv. velike Albanije, uz čiju je mapu, na kojoj su ucrtani i delovi teritorije Severne Makedonije, i proglašen predsednikom svih Albanaca. Makedonci pak ne pridaju previše značaja ovom ataku na makedonsku teritoriju, oslanjajući se na zaštitu Severnoatlantske alijanse, čije su članice i Albanija, Crna Gora i Grčka, na čije teritorije, takođe, agituje Kurti. Svakako, otvoreno je i pitanje kakva će biti uloga Natoa nakon nove globalne politike koju Rusija zagovara na interesima uravnoteženih odnosa, bez hegemonističkog delovanja. Severna Makedonija je izabrala put evrointegracija, kao i sve biše jugoslovenske republike. Da li je ta želja dovoljna da se izbegnu nova teritorijalna razaranja i podele nakon pada Berlinskog zida, koja dolaze iz pravca Ukrajine, gde su na jednoj strani Nato i njeni saradnici, a na drugoj Ruska Federacija i njeni nacionalni interesi na teritoriji Ukrajine? Osim s pritiscima suseda koji joj koče evropske integracije – najpre Grčke, sa kojom je potpisan Prespanski sporazum upravo radi ostvarenja evroatlantskih integracija, od koje preti ponovna blokada ako se Prespanski sporazum ne bude dosledno poštovao, te Bugarske, koja zahteva novu promenu Ustava RSM kako bi njen narod postao konstitutivni element najvišeg državnog akta Severne Makedonije – jedan korak ove zemlje mogao bi ugroziti i njene odnose sa Srbijom, sa kojom je negovala veoma dobre dobrosusedske odnose. Reč je o kosponzorstvu Rezolucije o genocidu u Srebrenici, čime se ova susedna država Srbije, voljom jednog čoveka iz redova DUI – Bujara Osmanija, ministra inostranih poslova, našla na pogrešnoj strani, na strani zemalja koje su doživele katastrofalni diplomatski neuspeh, okrenuvši leđa Srbiji, koja to od ove države nikako nije zaslužila. No, imajmo u vidu da to nije bila volja makedonskog naroda, ali i činjenicu da Osmanija niko nije pokušao da spreči da svoju odluku sprovede u (ne)delo. Naime, predsednica Gordana Siljanovska Davkova zamerila je što se ambasador u Njujorku Ljubomir Frčkovski nije konsultovao sa njom, jer je i ona jedan od odgovornih subjekata za sprovođenje spoljne politike. Izostao je, doduše, deo u njenoj izjavi zašto je bila pasivna. Možda je posredi bila njena priprema za prvo službeno putovanje, u Italiju i Vatikan. Severna Makedonija suočiće se sa trnovitim putevima i na spoljnom i na unutrašnjem planu kako bi se domogla svetlih perspektiva i ostvarenja evropskih ciljeva. Ono što uliva optimizam jeste da će je na tom putu voditi predsednica koja je odnela pobedu ubedljivom voljom naroda, koji je poverio mandate novoj vlasti i time izabrao novi put svoje države ka boljoj budućnosti, dajući jasno mišljenje o licemernoj politici Zapada i svojim prioritetima u vrtlogu političkih dešavanja na globalnom nivou – očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Ova vlast je još uvek u formiranju. Očekuje se da Hristijan Mickoski dobije mandate od predsednice Davkove i da do sredine juna formira novu vladu, u kojoj će, prema navodima, albanska koalicija Vredi imati šest ministarskih mesta, među kojima neće biti ministarstava odbrane, inostranih i unutrašnjih poslova. Nadajmo se da će ova vlada ispuniti obećanja data narodu, te da će pratiti njihovu volju u kreiranju spoljne i unutrašnje politike, te pametnom strategijom uvesti zemlju u Evropsku uniju. -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/121301dab26e%24dd3efb90%2497bcf2b0%24%40gmail.com.
